Rana intervencija

Iščekivanje djeteta i samo rođenje ispunjeno je mnoštvom emocija i stanja. U većini je

slučajeva roditeljstvo ostvarenje snova, želja i planova. Ali već sam čin poroda katkad

bude ispunjen strahom kad beba ili ne zaplače u pravom trenutku ili se dogodi neki drugi

rizičan faktor prilikom rođenja. Svaka majka s nestrpljenjem očekuje dolazak

neonatologa kako bi joj potvrdio ono što iznad svega želimo čuti, da je naše tek rođeno

biće zdravo. Muk i tišina nastanu kad vijesti nisu takve i u tom trenutku zbog straha od

nepoznatog i donosioci loših vijesti i primatelji i najbliža okolina jednostavno gube

“prave riječi”. Ovisno o pristupu medicinskih djelatnika, roditelji i dijete odlaze u svoj

dom s manje ili više trauma i strahova i s manje ili više pitanja hoće li znati što, kako i

kada pružiti svojemu djetetu.

 

Recept kako biti roditelj nije napisan. Ali postoje i znanstvene i iskustvene spoznaje o

intuiciji ili o onome što svi govore: “Kad primiš to malo biće, znat ćeš kako!“ Intuitivno

didaktičko ponašanje i spontana odgovornost roditelja mjerljive su i vidljive činjenice

koje stručnjaci uočavaju u odnosu roditelj-dijete, ali vidljiva su i odstupanja u tom

odnosu kad postoji neki faktor rizika poput rođenja djeteta s određenim razvojnim

teškoćama.

 

 

Svako živo biće od trenutka začeća počinje se razvijati na planu grube motorike, fine

motorike, socijalizacije, komunikacije i govora te na intelektualnom planu. Samim činom

rođenja prestaje množenje moždanih stanica, tzv. neurona, ali utjecajem okoline,

iskustvom i doživljajima djeteta razvija se nebrojiv niz moždanih veza ili sinapsa, za što

je najveći dokaz utrostručenje mase mozga unutar prve godine života djeteta. Najveći

skok u razvoju čovjek postigne upravo u prvoj godini svoga života kada od nejakoga, tek

rođenog bića kojemu je potpuno potrebna fizička pomoć i zaštita roditelja nauči pratiti i

prepoznavati osobe u svojemu okruženju, nasmijati se i naljutiti, sjesti, podignuti se i

prohodati, nahraniti se i progovoriti. Roditelji kao socijalna bića jednostavno ne mogu ne

doživjeti usporedbe svojega djeteta s drugom djecom slične dobi. Počinju li se uočavati

razlike, odstupanja ili pak daleko veće teškoće, to dodatno opterećuje osjećaj roditeljske

ne/kompetentnosti i automatski se narušava ona spontana roditeljska intuitivnost. Upravo

u takvim trenucima glavna je uloga rane intervencije koja obuhvaća edukacijske,

terapijske i savjetodavne usluge djeci s razvojnim čimbenicima rizika i utvrđenim

razvojnim teškoćama te njihovim obiteljima i okolini, a koje se primjenjuju s ciljem

unaprjeđenja djetetova zdravlja, razvoja te blagostanja i obiteljskog djelovanja. Stručnjaci

različitih profila s dodatnim edukacijama za rad s malom djecom educirani su da i kod

tek rođene bebe uoče elemente koji bi dugoročno mogli biti rizik za razvoj dodatnih

teškoća. Podržavanje roditeljskih vještina, praćenje potreba pojedine obitelji i pojedinog

djeteta te kreiranje individualnih programa poticanja u trenucima kad je razvoj mozga

maksimalno prilagodljiv temeljno je načelo programa rane intervencije. Učiti prave stvari

u pravom trenutku i na pravom mjestu najisplativija je i najučinkovitija edukacijsko-

rehabilitacijska metoda. Ako smo već desetljećima svjesni da se socijalni smiješak ili

smiješak djeteta kao odgovor na poticaj drage osobe u 95% slučajeva javlja krajem

trećega mjeseca života, njegov izostanak krajem četvrtoga, petog ili šestog mjeseca

upozorenje je koje je nužno obuhvatiti preventivnim ili terapijskim programima. Količina

i način brbljanja male bebe, kontakt očima i razvoj združene pažnje, razumijevanje

osnovnih pojmova, bogatstvo komunikacije gestama, mimika lica te način igre tijekom

prvih godina života glavni su prediktor kasnijega govornog razvoja. Stoga poticanje

govornog razvoja u terapijskom smislu ne bi trebalo počinjati tek kad se uoče drastična

odstupanja u odnosu na govorni razvoj vršnjaka, nego znatno prije. Djeca koja u ranoj

dobi prekomjerno plaču, imaju velike teškoće sa spavanjem i uspavljivanjem i/ili imaju

probleme kod hranjenja pripadaju također skupini koju je nužno pratiti od specijalista za

ranu intervenciju jer te početne teškoće također mogu prerasti u trajnije razvojne teškoće,

a istodobno ozbiljno narušavaju sigurnost roditelja koji jednostavno gube snagu i vjeru u

sebe te dodatno smanjuju spontano poticanje razvoja djeteta. Postmoderna slika društva

svjedoči nam da sve više živimo u užim, malobrojnim obiteljskim zajednicama, bez

proširenih članova kao što su djedovi, bake i sl. ili u zajednicama sa samohranim

roditeljima, zbog čega se gubi jedan od važnih sustava podrške i zaštitnih čimbenika u

trenucima pojave rizičnih faktora.

 

Sustav dijagnosticiranja problema u našoj državi često je dugotrajan, iscrpljujući i katkad

bez krajnje učinkovitih rezultata jer sama dijagnoza ne podrazumijeva i dobivanje

edukacijskih i rehabilitacijskih sustava pomoći. Za vrijeme utvrđivanja medicinske

dijagnoze može se propustiti najvažnije i najosjetljivije razdoblje za razvoj djeteta.

Smisao rane intervencije je u prevenciji dodatnih teškoća, usmjeravanju trenutačnog

razvoja djeteta bez obzira na postavljene dijagnoze i osnaživanju roditeljskih vještina kao

primarne sredine za poticanje cjelokupnog razvoja djeteta. Za uključivanje u programe

rane intervencije dovoljna je i svaka mala sumnja ili u djetetov razvoj ili u vlastite

roditeljske vještine.

 

 

Roditelji, pitajte odmah i djelujte odmah. Tako ćete otkriti jesu li vaše sumnje bile

opravdane ili ne, adekvatno ćete poticati svoje dijete u trenutku kad se određene vještine i

trebaju poticati te ćete smanjiti pojavu nekih dodatnih ili pridruženih teškoća.

“ S brigama ne treba živjeti, njih treba razriješiti!”

 

Silvija Pucko, prof. defektolog

Financijeri

Ministarstvo socijalne politike i mladih
Medimurska zupanija
Grad cakovec

Naš kontakt

Sjedište MURID-a
adresa:
J. Kozarca 1, Čakovec
telefon:

091/251-6044

OIB: 50023860456,
MB: 2747766,

DONACIJE
ŽIRO-RAČUN: 2360000-1102278063, ZaBa
IBAN: HR9423600001102278063

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.